Prosječna svjetska potrošnja alkohola po glavi stanovnika starijeg od 15 godina je 6,2 litre godišnje. Najveći postotak ispijanja alkohola imaju najrazvijenije zemlje a prednjači – i zbog razvoja, ali i tradicije i kulturoloških, klimatskih drugih faktora – Europa u kojoj je prosječna godišnja konzumacija alkohola 10,9 litara, podaci su Svjetske zdravstvene organizacije (WHO) koja često upozorava na štetnost pretjerane konzumacije alkohola.
Hrvatska je, prema istraživanju (WHO), u osamdesetima bila negdje na oko 11 litara alkohola godišnje po glavi stanovnika starijih od 15 godina. Količina se u ratnim godinama popela na više od 15 litara, s vrhuncem u 1991. godini. Potom se vratila na oko 11 litara i s oscilacijama do danas se drži na razini od oko 12 litara, piše Novi list. Hrvatska spada u red zemalja u kojima se konzumira najviše vina pa 45 posto unesenog alkohola u organizam dolazi iz vina, oko 40 posto od piva i 15 posto od jakih alkoholnih pića. Muškarci u Hrvatskoj značajno više piju od žena, na njih otpada oko 17,7 litara, a na žene oko sedam litara alkohola po glavi godišnje. Teška alkoholna epizoda ili opijanje je za WHO uzimanje najmanje 60 grama čistog alkohola kroz bilo kakvo piće u najmanje jednoj prilici u posljednjih mjesec dana. Ako to prevedemo na Hrvatima najdraže piće – u pijanstvu ste bili ako ste u jednoj prilici unutar 30 dana popili pola litre vina koje je sadržavalo 12 posto alkohola. Ako se osoba u svakih 30 dana barem jednom nađe u takvoj 'epizodi' upada u 'rizičnu' skupinu. WHO smatra da se time u Hrvatskoj život ljudi skraćuje i za više od pet godina, koliko zla pripisuju alkoholu.
